Početna stranica Portala pravosuđa BiH


Visoko sudsko i tužilačko vijeće
Bosne i Hercegovine

Prije reforme...

 

Uspostavljanje i izgradnja nezavisnog pravosuđa reformski je proces, koji je počeo prije svih drugih u Bosni i Hercegovini. Evropski standardi u oblasti nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa zahtijevali su značajnu reformu pravosudnog sistema, koja je u velikoj mjeri obavljena u periodu od sredine devedesetih do danas, i koja je dala bitne rezultate.

Značaj ovih dostignuća u toliko je veći ako se imaju u vidu okolnosti u kojima je reforma pravosuđa izvršena. Složenost ekonomske i socijalne situacije u zemlji neposredno nakon ratnih dešavanja, neminovno se reflektovala i na rad pravosuđa. Ratni sukobi su rezultirali velikim brojem predmeta ratnih zločina koji bi predstavljali opterećenje i uređenijim i funkcionalnijim sistemima. Ratna dešavanja, razrušenost privrede i društveno-politička tranzicija generirali su i velik broj specifičnih predmeta poput povrata imovine, radnih sporova, stečaja, naknada ratne štete i sličnih predmeta, koji su predstavljali dodatni izazov.

Poslijeratno pravosuđe nije raspolagalo neophodnim materijalno-tehničkim i kadrovskim resursima za procesuiranje ovako složenih predmeta, a politički ambijent iz ovog perioda predstavljao je dodatnu otežavajuću okolnost za rad pravosudnih institucija.

Organizacija pravosuđa u BiH bila je izrazito složena i može se reći da je pravosudni sistem bio podijeljen u četiri odvojena sistema. Pored toga, u okviru pojedinih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine djelovale su paralelne, odvojene pravosudne strukture. Ni međuentitetska saradnja nije bila na zadovoljavajućem nivou i nije bila institucionalizirana. 

Finansiranje pravosuđa je bilo neadekvatno broju i prilivu predmeta u sudove i tužilaštva i zavisilo je od političke volje pojedinaca ili institucija.

Sudovi i tužilaštva nisu bili dovoljno opremljeni, a dugogodišnje odsustvo kapitalnih ulaganja rezultiralo je neodgovarajućim smještajnim kapacitetima sudova i tužilaštava.

Također je procijenjeno da tada važeći zakonodavni okvir nije doprinosio efikasnom radu.
Imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija je bilo povjereno zakonodavnim i izvršnim organima. Posljedica ovakvog uređenja bila je imenovanje politički podobnih nosilaca pravosudnih funkcija, među kojima i osoba bez potrebnih kvalifikacija ili odgovarajućeg iskustva za obavljanje sudijske ili tužilačke dužnosti.

Ukupna situacija, nepovoljan položaj pravosudnih institucija i postupak imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija bili su valjani razlozi za pokretanje reforme pravosuđa u BiH, čemu su u prilog govorili i izvještaji relevantnih međunarodnih institucija i organizacija.

Publikaciju „Desetljeće utemeljenja i rada VSTV-a BiH - Dostignuća pravosudne reforme“ možete preuzeti ovdje.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom

Povratak na vrh